Jednodnevni izlet olimpijaca u Cernik i Pakrac
CERNIK I PAKRAC, 12. 5. 2015.
Katehetski ured Varaždinske biskupije u utorak 12. svibnja 2015. godine organizirao je, već prema dobroj tradiciji, nagradno jednodnevno putovanje za 10 najuspješnijih ekipa na Vjeronaučnoj olimpijadi osnovnih i srednjih škola u 2014./15. školskoj godini.
Trideset i četvero vjeroučenika, devet mentora vjeroučitelja, 4 vjeroučitelja voditelja županijskog stručnog vijeća i djelatnici Katehetskog ureda, posjetili su Zapadnu Slavoniju. Naglasak je bio na Stalnoj »Biblijsko-arheološkoj muzejskoj izložbi« Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda smještenoj u okviru franjevačkog samostana u Cerniku, koju nam je predstavio fra Josip Vukoja, župnik i gvardijan. Izložba ima općekulturni te religiozno-pedagoški karakter. Uz odgovarajuće vodstvo primjerena je i školskoj mladeži, te se kao takva nalazi na službenom itineraru školskih ekskurzija. Posjećuje je godišnje više od stotinu školskih i drugih grupa iz domovine i inozemstva, te mnogi zainteresirani pojedinci i manje skupine. Nastala je nastojanjem Cerničanina dr. fra Tomislava Vuka, profesora na Fakultetu za biblijske znanosti i arheologiju u Jeruzalemu, koji je prikupio i znanstveno obradio izloške, priredio legende i fotografsku dokumentaciju te postavio izložbu. Izložba je službeno otvorena 2005. godine.
Posjet izložbi uvršten je i u nastavni program biblijskih predmeta na nekoliko hrvatskih teoloških fakulteta. Tako izložba služi rastu znanja i opće kulture, a svojim prikazom porijekla i razvoja monoteističkih religija – židovstva, kršćanstva, posredno i islama – doprinosi i razumijevanju i suživotu u kulturnoj i religioznoj raznolikosti. Ukoliko se radi o stalnom postavu, i to s toliko širokim i raznolikim sadržajem takvog usmjerenja, izložba je jedinstvena, ne samo u Hrvatskoj nego zapravo i u svjetskim razmjerima.
Izložba je smještena u dvije velike prostorije, od kojih prva ima povijesno-arheološki karakter, te daje uvid u povijesni životni kontekst naroda i ljudi od kojih je ponikla Biblija kao djelo religiozne i literarne kulture. Djelomično daje uvid i u današnji izgled Svete zemlje, naročito četiriju glavnih novozavjetnih mjesta: Betlehema, Nazareta, Kafarnauma i Jeruzalema. Time ona može poslužiti i za adekvatnu pripravu putovanja i hodočašća onamo, odnosno za obnovu uspomena i produbljivanje stečenih znanja i dojmova. Taj dio podijeljen je na tematske jedinice, s kronološkim slijedom izložaka, a sastoji se od autentičnih predmeta sa šireg područja drevnog Bliskog istoka, od paleolitika pa do ranog arapskog doba (8.-9. st. po Kr.), te opisnih tekstova i upotpunjujuće fotografske dokumentacije.
U drugoj prostoriji prikazana je povijest prenošenja biblijskog teksta, od najstarijih rukopisa pa do najnovijih znanstvenih izdanja. To uključuje pretiske gotovo svih važnijih biblijskih kodeksa. Prvi dio odnosi se na biblijski tekst na originalnim jezicima – hebrejskom, aramejskom i grčkom – i u starim prijevodima. Drugi dio slijedi povijest biblijskog teksta u hrvatskom narodu i jeziku, te time doprinosi poznavanju temelja hrvatske pismenosti i kulture. Obuhvaća faksimilna izdanja mnogih starih rukopisa, potom tiskanih izdanja (uključujući pretiske inkunabula) na glagoljici i zapadnoj ćirilici (bosančici). Sadrži ogromnu većinu objavljenih hrvatskih lekcionara te sva relevantna i cjelovita izdanja Biblije, od najstarijih do najnovijih.
Izložba se kontinuirano upotpunjava i razvija, posljednji važni dodaci uvršteni su u srpnju 2011. Upotpunjena je popratnom stručnom knjižnicom (oko 3000 naslova, u stalnom porastu), slikovnim arhivom (oko 7000 dijapozitiva te preko 100.000 digitalnih fotografija) te (zasad skromnom) multimedijalnom zbirkom.
Kao središnji događaj dana bilo je slavljenje euharistije u župnoj crkvi Svetog Petra, koju je predvodio vlč. Damjan Koren, predstojnik Katehetskog ureda. U prigodnoj homiliji vlč. Damjan potaknuo je prisutne na nasljedovanje života svetog Leopolda Bogdana Mandića, čiji blagdan Crkva slavi tog dana. Potaknuo ih je na sakramentalni život, a posebno na redovito ispovijedanje.
U popodnevnim satima pohodili smo spomen obilježje i pomolili se za žrtve Domovinskog rata u oslobađajućoj akciji hrvatske vojske „Bljesak“ u Okučanima. Nastavili smo prema Pakracu, gdje nam je mons. Matija Jureković, župnik, na vrlo zanimljiv način prikazao povijest župe i župne crkve te pakračkog kraja, s posebnim naglaskom na strašna događanja u Domovinskom ratu. Naše hodočašće završili smo molitvom za poginule branitelje u Kusonjama.
Trideset i četvero vjeroučenika, devet mentora vjeroučitelja, 4 vjeroučitelja voditelja županijskog stručnog vijeća i djelatnici Katehetskog ureda, posjetili su Zapadnu Slavoniju. Naglasak je bio na Stalnoj »Biblijsko-arheološkoj muzejskoj izložbi« Hrvatske franjevačke provincije Sv. Ćirila i Metoda smještenoj u okviru franjevačkog samostana u Cerniku, koju nam je predstavio fra Josip Vukoja, župnik i gvardijan. Izložba ima općekulturni te religiozno-pedagoški karakter. Uz odgovarajuće vodstvo primjerena je i školskoj mladeži, te se kao takva nalazi na službenom itineraru školskih ekskurzija. Posjećuje je godišnje više od stotinu školskih i drugih grupa iz domovine i inozemstva, te mnogi zainteresirani pojedinci i manje skupine. Nastala je nastojanjem Cerničanina dr. fra Tomislava Vuka, profesora na Fakultetu za biblijske znanosti i arheologiju u Jeruzalemu, koji je prikupio i znanstveno obradio izloške, priredio legende i fotografsku dokumentaciju te postavio izložbu. Izložba je službeno otvorena 2005. godine.
Posjet izložbi uvršten je i u nastavni program biblijskih predmeta na nekoliko hrvatskih teoloških fakulteta. Tako izložba služi rastu znanja i opće kulture, a svojim prikazom porijekla i razvoja monoteističkih religija – židovstva, kršćanstva, posredno i islama – doprinosi i razumijevanju i suživotu u kulturnoj i religioznoj raznolikosti. Ukoliko se radi o stalnom postavu, i to s toliko širokim i raznolikim sadržajem takvog usmjerenja, izložba je jedinstvena, ne samo u Hrvatskoj nego zapravo i u svjetskim razmjerima.
Izložba je smještena u dvije velike prostorije, od kojih prva ima povijesno-arheološki karakter, te daje uvid u povijesni životni kontekst naroda i ljudi od kojih je ponikla Biblija kao djelo religiozne i literarne kulture. Djelomično daje uvid i u današnji izgled Svete zemlje, naročito četiriju glavnih novozavjetnih mjesta: Betlehema, Nazareta, Kafarnauma i Jeruzalema. Time ona može poslužiti i za adekvatnu pripravu putovanja i hodočašća onamo, odnosno za obnovu uspomena i produbljivanje stečenih znanja i dojmova. Taj dio podijeljen je na tematske jedinice, s kronološkim slijedom izložaka, a sastoji se od autentičnih predmeta sa šireg područja drevnog Bliskog istoka, od paleolitika pa do ranog arapskog doba (8.-9. st. po Kr.), te opisnih tekstova i upotpunjujuće fotografske dokumentacije.
U drugoj prostoriji prikazana je povijest prenošenja biblijskog teksta, od najstarijih rukopisa pa do najnovijih znanstvenih izdanja. To uključuje pretiske gotovo svih važnijih biblijskih kodeksa. Prvi dio odnosi se na biblijski tekst na originalnim jezicima – hebrejskom, aramejskom i grčkom – i u starim prijevodima. Drugi dio slijedi povijest biblijskog teksta u hrvatskom narodu i jeziku, te time doprinosi poznavanju temelja hrvatske pismenosti i kulture. Obuhvaća faksimilna izdanja mnogih starih rukopisa, potom tiskanih izdanja (uključujući pretiske inkunabula) na glagoljici i zapadnoj ćirilici (bosančici). Sadrži ogromnu većinu objavljenih hrvatskih lekcionara te sva relevantna i cjelovita izdanja Biblije, od najstarijih do najnovijih.
Izložba se kontinuirano upotpunjava i razvija, posljednji važni dodaci uvršteni su u srpnju 2011. Upotpunjena je popratnom stručnom knjižnicom (oko 3000 naslova, u stalnom porastu), slikovnim arhivom (oko 7000 dijapozitiva te preko 100.000 digitalnih fotografija) te (zasad skromnom) multimedijalnom zbirkom.
Kao središnji događaj dana bilo je slavljenje euharistije u župnoj crkvi Svetog Petra, koju je predvodio vlč. Damjan Koren, predstojnik Katehetskog ureda. U prigodnoj homiliji vlč. Damjan potaknuo je prisutne na nasljedovanje života svetog Leopolda Bogdana Mandića, čiji blagdan Crkva slavi tog dana. Potaknuo ih je na sakramentalni život, a posebno na redovito ispovijedanje.
U popodnevnim satima pohodili smo spomen obilježje i pomolili se za žrtve Domovinskog rata u oslobađajućoj akciji hrvatske vojske „Bljesak“ u Okučanima. Nastavili smo prema Pakracu, gdje nam je mons. Matija Jureković, župnik, na vrlo zanimljiv način prikazao povijest župe i župne crkve te pakračkog kraja, s posebnim naglaskom na strašna događanja u Domovinskom ratu. Naše hodočašće završili smo molitvom za poginule branitelje u Kusonjama.
TEKST: Vladimir Cesar
FOTO: Silvio Benč
FOTO: Silvio Benč
