Varaždin, 29. rujna 2012.

Stručni je skup otvorio mr. Damjan Koren, predstojnik Katehetskog Ureda Varaždnske biskupije. Na početku je vjeroučitelje pozdravio varaždinski biskup Josip Mrzljak. U pozdravnoj riječi biskup se osvrnuo na medije koji često u negativnom smislu i površno prezentiraju stanje Crkve ne prenoseći cjelovitu istinu. Poručio je: „Budimo učenici koji će slušati Učitelja i prenositi naučeno“.

Središnja tema stručnog skupa bila je „Djeca medija – mediji u odgoju i obrazovanju“, a njen nositelj bio je dr. Danijel Labaš, docent na Hrvatskim studijima u Zagrebu.

Prof. Labaš počeo je svoje predavanje naglasivši da kod medija trebamo pronaći dobre strane i iskoristiti ih. Mediji i komunikacija su dio života. „Čovjek ne može ne komunicirati, kao što ne može ne disati“. Komunikacija se dijeli na verbalnu i neverbalnu. Sve što jesmo ili činimo je stil komuniciranja. „Ono što ti je na ustima to ti je i na duši“. Čovjek komunicira cijelim bićem: frizurom, odjećom, držanjem tijela ... uvijek komuniciramo i nešto poručujemo. Znanstveno je dokazano da žene više komuniciraju nego muškarci . Žene u neverbalnoj komunikaciji imaju otvorene sve kanale, zato im je Bog ponudio specifičnu ulogu u obitelji. Nietzsche je rekao: „ Najrazumljivije u jeziku nije sama riječ, već ton, jačina, modulacija – glazba koja je iza riječi, osoba iza strasti; dakle sve ono što se ne može napisati – osoba sama!“. A. Lowen je rekao: „Ni jedan jezik nije tako jasan kao jezik tijela kad ga jednom naučimo.“ Psihološka istraživanja govore da samo 7% emocionalnog stanja prenosi riječ, 38% komuniciramo tonom, a 55% prenosimo govorom tijela, gestama ili mimikom. Rimski filozof Seneca kaže: „Kakva nam je duša takav nam je korak.“ „Qualis anima est talis Incessu.“

Mediji su znatno promijenili ili zamijenili ljudsku komunikaciju. Djecu treba stalno poticati na svjesno kritično korištenje medija. Mediji imaju veliki utjecaj na djecu, obitelj i školu. Utjecaj medija postaje konkurencija utjecaju škole, drugih odgojnih ustanova, Crkve pa i obitelji. Mediji često prenose nešto što nema pokrića. Postali su ne samo socijalizacijski nego i odgojni čimbenici. Djeca pred elektronskim medijima provedu više od 8 sati. Tri osnovne funkcije medija: Informirati, zabaviti i obrazovati. S. Hall kaže: „Mediji posjeduju moć da na određeni način predstave svijet. I baš zato što postoji toliko različitih i suprotnih načina na koje se značenje svijeta može izgraditi, od suštinske je važnosti što se i tko izostavlja i kako se predstavljaju stvari, ljudi, događaji i odnosi.” S onim što mediji prenose ili ne prenose oblikuju političke stavove, društvena ponašanja i nude građu na kojoj ljudi često oblikuju čak i vlastiti identitet. Istraživanje koje su proveli salezijanci 2010. Godine iznjedrilo je sljedeće: adolescenti su previše sami i pretjerano neovisni i njihov odnos prema medijima odraz je njihove nezrele dobi. Mediji im nude svoje mitove i stvarnosti u kojima uspijevaju svakakvi tipovi bez truda, učenja ili rada, a učitelji, pak s druge strane postavljaju visoke ideale i mladi su dovedeni u podijeljenost i depresiju. Pedagozi postavljaju pitanje: Jesu li mladi doista kompetentni da se nose sa sadržajima koje im mediji nude? Zaključak je da mlade treba odgajati za kritički pristup i uporabu medija. Djeca nisu dovoljno kritički zrela za realnu prosudbu. Kodeks samoregulacije nije dobar. Medijska pedagogija želi ukazati na drugačiji način promatranja. Biti medijski pismen znači promatrati pozorno i razmišljati kritički o medijskim tekstovima. Znati da su svi mediji: 1. konstrukcije, a medijska pismenost djeluje ka dekonstrukciji ovih konstrukcija (uzima ih izdvojeno da bi pokazala kako su stvorene); 2. mediji stvaraju inačice stvarnosti, oni su odgovorni za prenošenje iskustava na osnovu kojih mi gradimo svoje shvaćanje svijeta i njegovog funkcioniranja; 3. publika pregovara o značenju u medijima jer svatko od nas pronalazi različita značenja istih poruka: 4. mediji imaju komercijalne implikacije, medijski odgoj potiče na razmišljanje kako na medije utječu komercijalni čimbenici, kako oni utječu na sadržaj, tehniku i distribuciju, pitanja vlasništva i kontrole; 5. mediji sadrže ideološke i vrijednosne poruke: svi medijski proizvodi na neki način predstavljaju reklamu; 6. mediji imaju društvene i političke implikacije; 7. forma i sadržaj su usko povezani u medijskim porukama. Različiti mediji različito izvještavaju o istom događaju; 8. svaki medij ima jedinstveni estetski oblik.

Medijsko nasilje ostavlja negativne posljedice na djeci: gledajući nasilje djeca postaju manje osjetljiva kao i ona koja pate od nasilja; razvijaju pogrešne stavove o nasilju i gube suosjećanje prema žrtvi; djeca postaju tolerantnija prema agresiji; žive u virtualnom svijetu, ne razvijaju suosjećanje ni emocionalnu inteligenciju, razvijaju osjećan nesigurnosti; konfliktne situacije pokušavaju riješit nasiljem kao prihvatljivim i poželjnim; medijsko nasilje ima stalan utjecaj na navike i način života .

Pedagoški pristupi odgoju za medije? Len Masterman predlaže četiri osnovna pristupa:
1) nehijerarhijsko podučavanje, 2) dijalog, 3) refleksiju i 4) medijsku aktivnost.
U drugom dijelu predavanja prof. Labaš se osvrnuo na ovisnost o internetu. Kimberly Young izradila je “Upitnik za dijagnosticiranje ovisnosti o Internetu (Internet Addiction Diagnostic Questionnaire - IADQ). Navela je da ovisnost postoji ukoliko netko primijeti pet od više navedenih simptoma: 1. Brinete li zbog Interneta (razmišljate o njegovom prethodnome korištenju ili želite ponovno što prije online)?
2. Osjećate li potrebu da Internet koristite sve duže vrijeme kako bi bili zadovoljni?
3. Jeste li opetovano bezuspješno i uz napor pokušali kontrolirati, oduprijeti se ili prekinuti koristiti Internet?
4. Osjećate li se uznemireno, jeste li loše raspoloženi, depresivni ili ljutiti kada pokušavate prestati koristiti Internet? 5. Ostajete li duže online nego ste to prvotno kanili?
6. Jeste li doveli u opasnost ili riskirali gubitak važnih odnosa, posla, prilika za formaciju ili ostvarenje poslovne karijere zbog Interneta?
7. Jeste li lagali članovima obitelji, terapeutu ili drugima da bi sakrili koliko ste zapravo na internetu?
8. Koristite li Internet kao sredstvo za bijeg od problema ili za ublažavanje lošeg raspoloženja (npr. osjećaja bespomoćnosti, krivnje, tjeskobe, depresije)? Navodi i druge simptome ovisnosti kao: bezuspješni pokušaji kontroliranja ponašanja, pojačani osjećaj euforije dok se koristimo računalom i Internetom, zanemarivanje prijatelja i obitelji, zanemarivanja sna da bi se ostalo online, nepoštenje prema drugima, osjećaj krivnje, postiđenosti, tjeskobe ili depresije kao rezultat ponašanja online, fizičke promjene poput debljanja ili mršavljenja, bolova u leđima, glavobolja, bolova u prstima i šaci, povlačenje iz drugih aktivnosti koje donose zadovoljstvo.

Na kraju predavanja prof. Labaš predstavio je projekt „Djeca medija“, www.djecamedija.org koji provode Matica hrvatska – “Komunikološka škola” - Hrvatski studiji, Fakultet političkih znanosti, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet. Provodi se putem internetskih stranica, tribina, radijskih emisija; namijenjeno je učenicima u školama, knjižnicama, ali i njihovim roditeljima. Profesor je kratko predstavio knjigu „Djeca medija“.

Drugi dio predavanja uređen je u obliku vođenog razgovora, gdje je s predavačem sudjelovala i viša savjetnica Gordana Barudžija svojim pitanjima, kao i drugi vjeročitelji koji su se u raspravu uključili pisanim putem ili izravno.

Vjeroučitelj Krešimir Hublin prisutnima je predstavio nekoliko multimedijalnih vjeronaučnih projekata. Također je ponudio mnoštvo primjera kako koristiti multimedijalne prezentacije u nastavi vjeronauka, za što su vjeroučitelji pokazali veliki interes.

Na kraju stručnog skupa vjeroučitelji su postavili i neka pitanja koja nisu bila izravno vezana uz temu predavanju, ali su aktualna.

Vjeroučitelje je na kraju pozdravio i viši savjetnik Dalibor Adžić, koji se vratio s duljeg bolovanja.

Uz obavijesti iz Katehetskog ureda, te završnu molitvu, stručni je skup zaključio mr. Damjan Koren.

INFORMACIJE O PROJEKTU “DJECA MEDIJA”:

Internetska stranica: www.djecamedija.org  

E-pošta: info@djecamedija.org  

Facebook: Djeca medija

Twitter: @djeca_medija

A. Bakovljanec
Foto: S. Benč