Nakon uvodne molitve Psalma 27, koju su predvodile vjeroučiteljice Marina Stolnik i Marijana Ćorić, viši savjetnik Dalibor Adžić pozdravio je sudionike skupa, a bilo ih je 174, i predstavio dnevni red te predavača, prof. dr. sc. Maria Cifraka, profesora biblijskih znanosti na KBF-u u Zagrebu koji je održao predavanje u dva dijela na temu ''Biblija-knjiga vjere, odgoja i kulture''.

            U prvom dijelu predavanja prof. Cifrak naznačio je važnost dokumenta ''Tumačenje Biblije u Crkvi'', neke suvremene metode i pristupe tumačenju biblijskih tekstova te nužnost luka koji vodi od egzegeze i sustavne teologije do aktualizacije Božje riječi. Kroz pojedine tekstove Lukinog evanđelja (događaj u kući farizeja Šimuna, milosrdni Samarijanac, Zaharijin hvalospjev te uskrišenje sina udovice iz Naina) tumačio je širinu Božjeg milosrđa koje djeluje kao program Isusovog života. U Knjizi Izlaska istaknuo je Mojsija pred gorućim grmom otkrivajući niz novih tumačenja. Vraćajući se na Novi zavjet i početak Isusovog javnog djelovanja ističe Ivana Krstitelja koji već evangelizira kao Isusov preteča te ujedno promišlja o zaključku Isusovih suvremenika da je on izjelica i vinopija koji se druži s ljudima sumnjivog morala. Za Luku ključnu ulogu ima Jeruzalem jer u njemu započinje evanđelje sa Zaharijom u Hramu te završava Isusovim uzašašćem. Na tri primjera ozdravljenja (zgrbljene žene, oboljelog od vodene bolesti i deset gubavaca) predavač ističe uskrsnu optiku kojom Luka gleda na događaje kao teolog povijesti spasenja. Prvo predavanje završava govorom o suboti i tumačeći Isusovu zapovijed ,,Ljubi bližnjega svoga kao sebe samoga''.

            U drugom dijelu prof. Cifrak nastavlja tumačiti neka od biblijskih mjesta s kojima se vjeroučitelji susreću u praksi. Čini paralelu između prepoznavanja Isusa za stolom u kući Šimuna farizeja i za stolom u Emausu. Profesor tumači neke izvorne hebrejske i grčke termine i navodi pogreške u kasnijim prijevodima. Hebrejsku riječ ''šalom'' tumači u jednom širem spektru cjelovitosti, dotiče pitanje ljudskog spasenja i smisla života, tumači prispodobe kao fiktivni govor koji ima utemeljenja u stvarnosti i koje Isus koristi u dijaloško- argumentske svrhe.

            Nakon predavanja, uslijedilo je nekoliko pitanja od strane vjeroučitelja. Profesor je istaknuo neadekvatnost prijevoda Božje riječi na hrvatski jezik te predložio neke komentare i tumačenja pojedinih dijelova Svetog pisma koje su načinili hrvatski stručnjaci. Viša savjetnica, Gordana Barudžija najavila je planiranje e-tečaja za vjeroučitelje koji bi uključivao biblijske teme koje se nalaze u nastavnim planovima i programima.

            Nakon pauze, prof. Cifrak kroz prezentaciju je predstavio franjevački samostan i muzej u Cerniku i biblijsko arheološku izložbu koja je otvorena 2005. godine te narednih godina obogaćivana zahvaljujući prof. dr. Tomislavu Vuku, vrsnom poznavatelju semitske kulture. U sklopu izložbe mogu se vidjeti predmeti s Bliskog Istoka, tekstovi Biblije na originalnim jezicima, kopije kodeksa, rukopisi i tiskana izdanja Biblije, liturgijske knjige, prijevodi Biblije na druge jezike i mnogi drugi muzejski eksponati. Izložba je besplatna pa je predavač zajedno s gospođom Barudžijom pozvao vjeroučitelje da ju dođu pogledati zajedno s učenicima i čak organizirati izvanučioničku nastavu. Predstavljen je časopis ''Biblija danas'' koji izlazi od 1996. godine četiri puta godišnje u izdanju Kršćanske sadašnjosti, u kojem hrvatski bibličari sistematski i tematski obrađuju biblijske teme.

            Na kraju stručnog skupa viši savjetnici zajedno s tajnikom Katehetskog ureda istaknuli su još neke obavijesti, i to o građi vjeronaučne olimpijade, stručnom skupu za voditelje županijskih vijeća, terminima stručnih ispita i duhovnih vježbi, godišnjem planu, novostima na web stranici i programu građanskog odgoja koji se provodi u ovoj školskoj godini.

            Stručni skup završio je molitvom koju je predvodio prof. Mario Cifrak.